Izrada podložaka za pohranu malih predmeta - novi zadaci

PIŠE Sagita Mirjam Sunara, doc. art.

Smithsonian, Nacionalni prirodoslovni muzej,

depo Odjela za antropologiju (foto: Chip Clark, izvor)

Na gornjoj fotografiji vidite depo Odjela za antropologiju Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Washingtonu (National Museum of Natural History, NMNH). U ladicima se nalaze predmeti iz antropološke zbirke, svaki na svome podlošku ili kartonskom pladnju. Izrada podložaka za pohranu manjih trodimenzionalnih predmeta jedan je od praktičnih zadataka iz kolegija Preventivna konzervacija 1. Toj smo temi posvetili već dva blogočlanka: "Pravilna pohrana predmeta" (svibanj 2014.) i "Izrada podložaka za pohranu malih predmeta" (kolovoz 2016.) U ovome članku možete vidjeti kako su taj zadatak riješili studenti prve godine u ljetnome semestru ak. god. 2015./2016.

Studenti su najprije izradili skice za svoje podloške. Prilikom izrade podloška u obzir treba uzeti oblik i namjenu predmeta. Podložak treba pružati potporu najosjetljivijim dijelovima predmeta; budu li oni izloženi naprezanjima, doći će do oštećenja

Karmen Bušić izrađuje podložak za zidnu utičnicu

Ema Bonomi izrađuje podložak za električnu žarulju

Radovi svih studenata

Jedan od najuspjelijih radova: podložak koji je izradila Iana Lapornik. Podloga je čvrsta i stabilna, a predmet je vidljiv, pa nema potrebe da ga se uzima u ruke (smanjuje se potreba za rukovanjem)

U kategoriju najuspjelijih radova spada i podložak koji je izradila Katarina Strinić. Ona je osmislila rješenje za pohranu staklene bočice s metalnim poklopcem

Katarina je izuzetno precizna i uredna

Ema Bonomi je ponudila maštovito rješenje za pohranu električne žarulje

Podložak za pohranu zidne utičnice koji je izradila Karmen Bušić

Tamara Kaličanin izradila je podložak za pohranu drvene figurice mačke

Izrada podložaka za pohranu malih predmeta

PIŠE Sagita Mirjam Sunara, doc. art.


Izrada podložaka za pohranu trodimenzionalnih predmeta manjih dimenzija jedna je od mojih omiljenih vježbi iz kolegija Preventivna konzervacija 1. O metodama, materijalima i alatima koji se u radu koriste već smo pisali, no nije zgorega ponoviti:

Materijali (izbor):

• trajni valoviti karton
• montažna pjena (polietilenska pjena)
• Tyvek (polietilenska tkanina)
• pamučna traka
• taljivo ljepilo

Alati:

• metar
• skalpeli
• trokuti i ravnala
• podloga za rezanje (poslužit će i obična daska)
• pištolj za vruće lijepljenje
• teflonska špatula
• škarice

U ovome blogočlanku predstavljam radove koje su studenti realizirali u ljetnome semestru ak. god. 2014./2015.

Prvi korak: izrada skice ili tehničkog crteža

Izrezivanje kartonskog podloška

Bušenje proreza za provlačenje pamučne vrpce

Izrezivanje komadića montažne pjene

Lijepljenje montažne pjene na kartonski podložak

Radovi svih studenata

Kod ovoga se zadatka ocjenjuju tri stvari: kreativnost, urednost i ekonomičnost (cilj je izraditi svrsishodan podložak sa što manje materijala)

Josip Pašalić je izradio podložak za staklenu bočicu s dva grla

Utori u montažnoj pjeni u koje se umeću pluteni čepovi obloženi su Tyvekom

Jure Balić je izradio podložak za plastični termometar u obliku električne gitare

Podložak za povećalo koji je izradio Mateo Curić ima jednu sitnu manu: držak povećala nije fiksiran (trebalo je zalijepiti komadić montažne pjene uz njegov donji rub)

Jelena Hudinčec je na zanimljiv način riješila problem pohrane lepeze

I Nikolina Drlje je bila veoma kreativna! Njezin je zadatak bio osmisliti podložak za uže za preskakanje

Vinko Lipanović je izradio podložak za bumerang s drvenim postoljem

Posjet Crescatu: Što je novo na tržištu konzervatorsko-restauratorskih materijala i opreme?

PIŠE Sagita Mirjam Sunara, doc. art.


Studentica Tina Tomšič i ja nedavno smo posjetile izložbeni salon Crescata, tvrtke s kojom Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu već godinama uspješno surađuje. Od Crescata redovito naručujem materijale za preventivnu konzervaciju. Tvrtka posluje vrlo profesionalno: na upite odgovaraju u roku od nekoliko sati, a robu isporučuju vrlo brzo. Vrijedno je spomenuti i to da Crescat svake godine donacijama podupire konferenciju studija konzervacije-restauracije.

Prije nekoliko godina, u okviru terenske nastave iz kolegija Preventivna konzervacija 1, u Crescat sam dovela veliku grupu studenata. Domaćin nam je bio Krešimir Jadro, direktor tvrtke. Gospodin Jadro je studentima održao zanimljivo predavanje o materijalima koji se koriste u preventivnoj konzervaciji. Studenti su mogli pogledati i "opipati" sve materijale. Bilo je to dragocjeno iskustvo!

Gospodin Jadro je i ovaj put bio naš domaćin. Tina i ja zamolile smo ga da nam pokaže nove proizvode u Crescatovoj ponudi.

Bookkeeper, Absorene i Groom/Stick

Većina prizvoda koje Crescat nudi već neko vrijeme dostupna na tržištu, objasnio nam je gospodin Jadro. Ipak, ove su se godine na popisu najprodavanijih proizvoda našli sprej Bookkeeper, spužva za suho čišćenje i Groom/Stick.

Bookkeeper se koristi za neutralizaciju papira u ne-vodenoj otopini (tzv. suha neutralizacija). Restauratori papirne građe danas daju prednost tom postupku pred neutralizacijom u vodenoj otopini ("mokra" neutralizacija). S Bookkeeperom sam se prvi put susrela 2012. godine na Međunarodnoj konzervatorsko-restauratorskoj radionici Lopud: kolegica Griet Blanckaert sa Sveučilišta u Antwerpenu koristila ga je za deacidifikaciju platna.

Neutralizacija platnenog nositelja slike Čistilište s oltara Gospe od Karmena 

u crkvi Sv. Marije od Špilice na Lopudu (snimljeno 2012. godine)

Spužva za suho čišćenje – Absorene Dry Cleaning Sponge – izrađena je od prirodnog vulkaniziranog kaučuka, a koristi se za suho čišćenje različitih materijala: papira, kože, zidnih slika, štafelajnih slika… Taj je materijal vrlo popularan kod mojih kolega s Instituta za konzervatorsko-restauratorske znanosti Sveučilišta u Kölnu (i oni sudjeluju u Međunarodnoj konzervatorsko-restauratorskoj radionici Lopud).

Groom/Stick je prirodna guma koja se koristi za odstranjivanje prljavštine, prašine, masnoće, grafita i sl. Koristi se za suho čišćenje papira, ali i drugih materijala, primjerice kamena.

Materijali za suho čišćenje: u pozadini se vide Groom/Stick i spužva za suho čišćenje

"Primjećujemo da se u našim institucijama posljednjih godina velika pažnja pridaje kvalitetnoj pohrani predmeta", kazao nam je gospodin Jadro. Crescat, naime, bilježi rast prodaje materijala za izradu zaštitne ambalaže po mjeri, kao i već gotovih tipskih kutija, uložnica i mapa od materijala arhivske kakvoće. "Drago nam je da postoji sve veća svijest koliko zaštitna ambalaža od kemijski stabilnih materijala osigurava i fizičku i kemijsku zaštitu gradiva od prašine, prljavštine, svjetla, štetnih plinova i mehaničkih oštećenja", dodao je.

Trajne arhivske kutije za pohranu različitih materijala: arhivskoga gradiva, tekstilnih predmeta, numizmatičkih zbirki...

Crescatove trajne arhivske kutije koristila sam za pohranu manjih predmeta iz zbirke pokretnih kulturnih dobara crkve Marijina Rođenja u Muću Donjem. Za opremanje kutija koristila sam montažnu pjenu i Tyvek. Više o tom projektu pročitajte ovdje

U Crescatu se može nabaviti sve za pohranu fotografskih materijala. Jako me razveselila vijest da će ta tvrtka početkom iduće godine izdati knjigu o fotografskim tehnikama i čuvanju fotografskih materijala!

Crescat se bavi i opremanjem slika. Lijevo je "obično" staklo, a desno nereflektirajuće staklo UltraVue® koje, osim što je oku gotovo nevidljivo, blokira 70 % ultraljubičastog zračenja

Moj kolega Jure Matijević i ja smo ove godine od Crescata naručili prijenosni digitalni USB mikroskop Dino-Lite s infracrvenom rasvjetom. Koristimo ga za inspekciju štafelajnih slika. Gospodin Jadro mi je kazao da Crescat sada nudi najnoviju liniju Dino-Lite mikroskopa.

Posjet Crescatu Tina i ja smo zaključile zajedničkom fotografijom s našim ljubaznim domaćinom. Strast s kojom gospodin Jadro pristupa svom poslu uvijek me iznova oduševi: to je čovjek koji istinski mari za očuvanje kulturne baštine.

Krešimir Jadro, Sagita Mirjam Sunara i Tina Tomšič (foto: Neven Peko)

Briga o crkvenom ruhu

Uređenje zbirke tekstilnih predmeta u crkvi Marijina Rođenja u Muću Donjem

PIŠU Nikolina Drlje i Mateo Curić (2. godina konzervacije-restauracije)
Ispravila: doc. art. Sagita Mirjam Sunara


Docentica Sagita Mirjam Sunara organizirala je terensku nastavu u crkvi Marijina Rođenja u Muću Donjem. Na teren je povela četvero studenata: Nikolinu Drlje i Matea Curića, autore ovoga teksta, te Jelenu Hudinčec i Silviju Matas. Zadatak je bio evidentirati i urediti zbirku tekstilnih predmeta pohranjenih u sakristiji. Projekt je financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara.


U okviru terenske nastave koju je organizirala docentica Sagita Mirjam Sunara, trebali smo evidentirati tekstilne predmete pohranjene u sakristiji crkve Marijina Rođenja u Muću Donjem.[1]

Prilikom prvog posjeta crkvi, iz pretrpanog ormara u sakristiji izvadili smo misnice i pluvijale. Izmjerili smo dimenzije svakog predmeta i fotografirali njegovu prednju i stražnju stranu (total i detalje).

Kutak za fotografiranje tekstilnih predmeta

Fotografirali smo sva veća oštećenja

Velike smo predmete morali snimati ispred crkve

O dataciji, materijalu i tehnici izrade predmeta nismo mogli puno toga reći, jer to nije naše specijalističko područje. Podatke smo unosili u dokumentacijske obrasce koje je osmislila naša profesorica. Kako izgleda ispunjeni obrazac, pogledajte ovdje.

Prije vraćanja predmeta u ormar, stare drvene vješalice zamijenili smo tzv. podstavljenim vješalicama. Te smo vješalice izradili na kolegiju Preventivna konzervacija 1. Postupak nije složen: obična se vješalica obloži debelom poliesterskom vunom (Avos) i "obuče" u pamučnu stockinette tkaninu. Više o tome pročitajte ovdje.

U okviru kolegija Preventivna konzervacija 1 izrađivali smo tzv. podstavljene vješalice
(eng. padded hangers). Skromni nam budžet nije dozvolio da kupimo konzervatorske podstavljene vješalice.

Prije odlaska na teren izradili smo "jastuke" od stockinette tkanine 

s ispunom od poliesterske vune. Jastuke smo koristili za podupiranje kritičnih dijelova 

velikih predmeta (pregibi, mjesta savijanja)

Drugi naš posjet crkvi Marijina Rođenja u Muću Donjem uključivao je nekoliko aktivnosti: popisali smo stole i velume, fotografirali burse, prišili pamučne trakice s inventarnim oznakama na misnice.

Ispraznili smo i očistili dva ormara. U jednom su se nalazile kante, metle i sredstva za čišćenje. Taj je ormar, zbog velikih dimenzija, bio idealan za pohranu tekstilnih predmeta! Predmete iz tog ormara premjestili smo na drugo mjesto (sredstva za čišćenje nipošto se ne smiju držati blizu umjetnina). Ormar smo zatim dezinficirali smjesom etanola i vode.

Naša je nastavnica za to vrijeme pokušavala očistiti gornju plohu nebnice koja je, kako se na prvi pogled čini, impregnirana voskom. Na cijeloj se površini uočavaju sitne točkice sive boje. Pomislili smo da se radi o gljivicama.

Pluvijale i misnice s pripadajućim stolama pohranili smo u očišćeni ormar. Poredali smo ih prema inventarnom broju.

Misnice su sada uredno složene u većem ormaru. 

S ormara smo makli teške predmete, jer se gornja ploča iskrivila

Manje predmete – velume, burse i jedan ovratnik – umotali smo u beskiselinski "svileni" papir i pohranili u ladičar. Ovratnik je pritom dobio "uložak" od poliesterske vune.

Velike predmete – plašt i nebnicu – uredno smo složili. Pod pregibe smo umetnuli "jastuke" od stockinette tkanine s ispunom od poliesterske vune. Predmete smo omotali polietilenskom tkaninom (Tyvek) i spremili na dno ormara.

Zajednička fotografija s don Ivanom Barišićem, župnikom župe Donji Muć

Šećer na kraju: kao znak zahvalnosti za dobro obavljen posao, don Ivan Barišić, župnik župe Donji Muć, poklonio nam je dvije teglice svoga meda.

- - -

Bilješke

[1] Na web-stranici Ministarstva kulture pročitajte članak o metodologiji evidentiranja pokretne kulturne baštine. Terenski dio posla uključuje popisivanje predmeta. Svaki predmet treba identificirati, izmjeriti i datirati. Treba utvrditi tehniku njegove izrade, opisati mu izgled i zatečeno stanje. Dakako, treba ga i fotografirati.

ZAHVALE

Zahvaljujemo konzervatorici Katarini Cvitanić što nam je pomogla identificirati neke tekstilne predmete.