Semestralni projekti: od Splita do Novog Travnika

UVOD Sagita Mirjam Sunara, v. as.


Studenti su na početku ljetnog semestra trebali odabrati neku zbirku umjetnina, arheološki lokalitet ili "problematično" kulturno dobro. Zadatak je bio: identificirati oštećenja, prepoznati uzroke propadanja i ponuditi rješenja za sprečavanje ili usporavanje tog procesa.

Teme semestralnih projekata prezentirali su prije nekoliko tjedana, a za 15 dana svaki će od njih održati 10-minutno predavanje uz PPT-prezentaciju. Završni elaborat trebaju predati krajem lipnja; tad im se upisuje ocjena iz kolegija Preventivna konzervacija 1. Sažetke projekata objavit ću u ovom i idućem postu. Teme su raznolike: od zaštite graditeljske baštine do spašavanja ugroženih muzejskih zbirki.

- - -

Nađa Šperac: Kako prezentirati crkvicu sv. Trojice?

Moj semestralni projekt uključuje preventivnu zaštitu i primjeren(ij)u prezentaciju predromaničke crkvice sv. Trojice u Splitu. Držim da je najveći problem ovog spomenika zapuštenost njegovog okoliša te nebriga i nezainteresiranost ljudi i institucija koje bi se o njemu trebale brinuti.

Moj plan predviđa zamjenu morta u fugama (vapneni ili vapneno-akrilni mort umjesto cementa) i uklanjanje raslinja s fasade. Iako je spomenik u prošlom stoljeću obnovljen, okoliš je jako zapušten. Osim uređenja okoliša i uvođenja novih sadržaja (dječje igralište, park i sl.), smatram da je nužno urediti prilazni put crkvi te informirati građane o njenoj vrijednosti, možda postavljenjem info ploče u blizini.

Emilija Vranković: Ad basilicas pictas - zakopati da bi se spasilo

Kao semestralni rad za kolegij Preventivna konzervacija 1 izabrala sam arheološki lokalitet Ad basilicas pictas. Riječ je o značajnom antičkom, starokršćanskom i srednjovjekovnom nalazištu koje je jedan od glavnih dokaza da je na prostoru Dioklecijanove palače postojalo starije naselje. (Ako vas zanima povijest lokaliteta, pročitajte članak Lane Kekez "Ad basilicas pictas" objavljen u online časopisu In situ.)

Lokalitet je danas u lošem stanju. Iako se nalazi nadomak povijesne jezgre grada i u blizini vrlo prometne ceste, skriven je od očiju javnosti. Nalazi se u 'provaliji' između parkirališta i stambenih zgrada. S istočne strane – one koja gleda na cestu – zagrađen je drvenom oplatom.

Prilikom posljednjih arheoloških istraživanja i konzervatorskih zahvata, iznad krsnog zdenca podignuta je privremena zaštitna konstrukcija. Kako je krov oštećen, konstrukcija je izgubila svoju funkciju pa je krsni zdenac danas obrastao u korov. Lokalitet je postao odlagalište kućnog otpada, starih automobilskih guma, boca... Ne postoji info tabla ili barem natpis koji bi ljude uputio na to da se radi o vrijednom kulturno-povijesnom spomeniku.

S obzirom na sadašnje stanje, držim da bi bilo najbolje ponovno zatrpati arheološke nalaze - tako će se spriječiti njihovo daljnje uništavanje. Druga je opcija ponovno uređenje, primjerena prezentacija i redovito održavanje lokaliteta, no to iziskuje veća financijska ulaganja.

Nives Mijić: Bolje spriječiti nego liječiti!

Tema mog semestralnog projekta je preventivna zaštita oltarnih slika u crkvi sv. Frane na Rivi. Iako većina umjetnina trenutno ne pokazuje znakove starosti, zbog neprikladne rasvjete, naglih i izraženih oscilacija vlage i temperature u crkvi te paljenja svijeća na oltaru, do njih će neminovno doći. Moj zadatak je izraditi prijedlog za čuvanje svake umjetnine, odnosno dati smjernice koje će osigurati da do tih promjena dođe što kasnije. Konačno, ovo je jedan od temeljnih ciljeva preventivne konzervacije: sprječavanje i usporavanje propadanja.

Nadam se da ću uspjeti razgovarati i s pokojom časnom sestrom kako bih saznala kako čiste i čuvaju umjetnine. Valjda ću tako i kod njih, koje svakodnevno brinu za vrijedni crkveni inventar, pobuditi svijest o važnosti (primjerene!) preventivne zaštite.

Ana Šapina: SOS za travničku "Baštinu"

Za temu semestralnog projekta izabrala sam Zavičajnu zbirku "Baština", muzej smješten u selu Rankovići pored Novog Travnika. Muzej je osnovan prije osam godina i raspolaže velikim brojem arheoloških, etnografskih, umjetničkih i drugih predmeta. U muzejskoj zgradi nalaze se povijesno–arheološki, etnografski i galerijski postav, knjižnica, fototeka i improvizirani depo. Ispred muzeja je botanički vrt.

U muzeju trenutno nije zaposlena niti jedna osoba; sve poslove obavlja jedan volonter. Uvjeti u kojima se muzejski predmeti čuvaju daleko su od idealnih. Kroz zidove prodire vlaga, temperatura i relativna vlažnost jako osciliraju, osvjetljenje nije prikladno, jednako tako ni način na koji su predmeti izloženi. Muzej nije primjereno prezentiran pa gotovo da i nema posjetitelja. U lokalnoj zajednici nije razvijena svijest o njegovoj vrijednosti.

Cilj ovoga projekta je predložiti rješenja za poboljšanje uvjeta u kojima se umjetnine čuvaju te osmisliti načine prezentacije i popularizacije muzeja.

Posjet splitskoj Galeriji umjetnina (2)

PIŠU Nađa Šperac, Ana Šapina i Ivana Duvnjak
Ispravila i uredila: Sagita Mirjam Sunara, v. as.

Papir ubrajamo u materijale koji su jako osjetljivi na svjetlost. Izlaganje dnevnom svjetlu nepoželjno je zbog njegovog intenziteta i visokog udjela UV zračenja. Galerija umjetnina je na "dizajnerski" način riješila ovaj problem: postavljanjem zaštitnih pregrada (panela) s rupicama ispred prozora. (Rupice na panelima asociraju na logo Galerije umjetnina.) Slika desno prikazuje detalj jedne pregrade. Na lijevoj strani slike vidimo prozore koji gledaju prema dvorištu; na suprotnom su zidu izložene grafike.

Na prozorska stakla postavljeni su UV filtri, a između prozora i panela nalazi se zastor.

U izložbenom prostoru Galerije umjetnina nalazi se nekoliko ovlaživača zraka. Nagle i velike oscilacije relativne vlažnosti mogu znatno oštetiti umjetnine, stoga su uređaji za regulaciju relativne vlažnosti od velike važnosti za muzejske zbirke. Ovlaživači zraka su programirani da u zraku održavaju određeni postotak relativne vlažnosti (RV ili RH). Kad se RV smanji, uređaj u zrak 'ubacuje' određenu količinu vlage, sve dok se RV u prostoriji ne 'popne' na određenu vrijednost. Niska RV (ispod 25%) uzrokuje krtost higroskopnih materijala poput kože ili papira. Visoka RV (iznad 65%) također predstavlja problem, jer pogoduje razvoju plijesni i može uzrokovati koroziju metala.

Na fotografiji vidimo klasičnu izložbenu vitrinu – uobičajeni prizor u muzejima, ali sad ćemo se pozabaviti njenom ulogom u preventivnoj konzervaciji.

Galerija umjetnina u Splitu posjeduje lijepu zbirku skulptura Branislava Deškovića. Dio skulptura nalazi se u stalnom postavu. Na lijevoj strani slike vidimo tri skulpture koje su izložene na postamentima, dok je skulptura na desnoj strani slike zaštićena staklom. Razlog zbog kojeg skulptura na desnoj strani ima "poseban tretman" nisu ni njeno stanje, ni nužnost kontrole mikroklimatskih uvjeta, već njena veličina. Druge skulpture su znatno veće, što umanjuje opasnost od krađe. Manju skulpturu treba fizički zaštititi, zato se nalazi u vitrini.

U pravilu bi se svi manji predmeti, kao i oni vrjedniji i osjetljiviji, trebali posebno izlagati u zaštićenim vitrinama. Naravno, splitska Galerija umjetnina primjenjuje i druge mjere zaštite od krađe: imaju čuvara i sustav video-nadzora.

Posjet splitskoj Galeriji umjetnina (1)

UVOD Sagita Mirjam Sunara, v. as.
PIŠU Tina Tomšič, Emilija Vranković i Nives Mijić
Ispravila i uredila: Sagita Mirjam Sunara


Krajem travnja posjetili smo splitsku Galeriju umjetnina. Restauratorica Mia Tomić provela nas je kroz restauratorsku radionicu i pokazala nam stalni postav Galerije. Studenti su upoznali još jednu restauratoricu, Eleonoru Klein. Mia i Nora govorile su im o umjetninama na kojima rade, preventivnoj zaštiti fundusa, umjetninama koje u muzej dolaze na posudbu i dr. Studenti pišu o onome što su vidjeli i naučili.

Mia Tomić sa studentima 1. godine konzervacije-restauracije

- - -

Muzejskim zbirkama prijeti opasnost od poplava, požara, potresa i drugih prirodnih nepogoda. Svaki bi muzej trebao imati plan za evakuaciju ljudi i umjetnina u slučaju katastrofe. Na slici vidimo plan evakuacije prvog kata Galerije umjetnina koji je postavljen na ulaz u prostorije sa stalnim postavom. Označen je smjer kretanja u slučaju opasnosti i prikazan najkraći put prema izlazu. Ovo će osigurati bržu evakuaciju ljudi, ali i umjetnina. Na planu je također prikazano gdje se nalaze aparati za gašenje požara te unutarnji hidranti. U slučaju opasnosti, to će omogućiti brzu reakciju i gašenje požara. Prikazana je i lokacija električne sklopke, koja se mora isključiti u slučaju opasnosti.

Mislim da bi trebalo napraviti poseban plan evakuacije umjetnina, u kojem bi bio označen redoslijed iznošenja umjetnina po vrijednosti i mobilnosti, za vrijeme opasnosti ili nakon što ona prođe. Djelatnici Galerije trebali bi biti detaljno upućeni u taj plan kako bi ga u svakom trenutku mogli primijeniti. Najvažnije je odrediti tim ljudi koji će biti zadužen za spašavanje umjetnina. Svaka osoba mora točno znati što je njen zadatak. Ako vas ova tema zanima, svakako pročitajte priručnik In the Face of Disaster. Korisne izvore naći ćete na stranici The Paleontology Portal - Collections Management i Museum SOS.

Na lijevoj strani slike vidimo kameni reljef: postavljen je uz zid i nalazi se na drvenom postamentu. S gornje strane pridržava ga metalni držač. (Držač je sidren u zid.) Zbog veličine reljefa, uspravnog položaja i male kontaktne površine s postoljem, postoji mogućnost da padne pa ga je trebalo osigurati. Između držača i reljefa nalazi se mekši materijal koji djeluje kao "jastuk".

Na desnoj strani slike vidimo skulpture na drvenim postoljima. Prve dvije izrađene su od metala i manjih su dimenzija. Ako i padnu, za pretpostaviti je da se neće previše oštetiti. Bista u pozadini ima mali postament pa bi je, iako je velika i teška, trebalo dodatno osigurati.

Zgrada u kojoj se danas nalazi Galerija umjetnina nekoć je bila bolnica. Prije preseljenja zbirke u novi prostor, građevinu je trebalo prilagoditi potrebama muzejske institucije. Stalni postav nalazi se na prvom katu. Zidovi koji gledaju prema unutrašnjem dvorištu rastvoreni su velikim prozorima. Kako bi se smanjila količina svjetlosti u prostoru, ispred prozora su postavljene pregrade/paravani koji svjetlost propuštaju kroz uske procijepe (slika s lijeve strane). Ovo je napravljeno radi uštede energije (potrebno je manje umjetne rasvjete). Na prozorska stakla postavljeni su UV filtri.

Na prozore na pročelju zgrade postavljeni su drveni kapci (slika s desne strane). U nekim su prostorijama prozori zagrađeni drvenim pregradama na koje su postavljene slike. Tako su povećane i površine za izlaganje.